(Sarajevo, 13.5.2020. godine) - Federalni zavod za zapošljavanje je u saradnji sa kantonalnim službama za zapošljavanje, te uz podršku Fondacije Helvetas i projekta „Moja budućnost“, u periodu decembar 2019. i januar 2020. godine realizirao istraživanje kretanja na tržištu rada (anketiranje poslodavaca) u Federaciji BiH. Cilj ove redovne aktivnosti jeste dobijanja kvantitativnih i kvalitativnih podataka neophodnih za pružanja adekvatnih informacija o kretanjima na tržištu rada u FBiH.
Potrebno je istaći da dobijeni rezultati oslikavaju procjenu potreba na tržištu rada za 2020. godinu iskazane prije pojave pandemija korona virusa COVID-19. U međuvremenu je tržište rada, usljed vanrednih okolnosti, pretrpjelo ozbiljne udare i poremećaje, ali je za očekivati da će se po stabilizaciji ekonomskih prilika iskazani trendovi nastaviti, tj. da će potrebe tržišta rada biti slične.
Rezultati provedenog istraživanja pokazuju da su značajnu potražnju za radnicima iskazali poslodavaci iz prerađivačke industrije, djelatnosti ugostiteljstva i hotelijerstva, saobraćaja i trgovine, tj djelatnosti koje su značajno pogođene pandemijom korona virusa.
Istraživanjem su obuhvaćena 1.033 poslodavca i većina (63%) je navela da je u 2019. godini imala rast u proizvodnji, prodaji i uslugama, kao i rast finansijskih efekata.
Poslodavci iz uzorka su u 2019. godini imali 37.722 radnika (54% muškaraca i 46% žena) ili 7% od ukupno zaposlenih u Federaciji BiH, a većina radnika je imala zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme (65,95%), dok je 29,84% radnika imalo ugovor na određeno vrijeme.
Prema obliku vlasništva najviše je obuhvaćeno subjekata iz privatnog sektora (93,30%).
Od ukupno 1.033 anketirana poslodavca, njih 670 ili 67% iskazalo je potrebu za zapošljavanjem novih 4.728 radnika u 2020. godini, od čega se 40% odnosi na upražnjena radna mjesta a 60% na nova radna mjesta. Najveće procijenjene potrebe za novim zapošljavanjem u 2020. godini iskazane su za zanimanjima u prerađivačkoj industriji (39,13%), građevinarstvu (16,37%), djelatnosti trgovine (11,44%) i ugostiteljstva (6,79%).
Najveću potrebu za zapošljavanjem novih radnika u 2020. godini, u odnosu na ukupan broj traženih radnika u Federaciji BiH, iskazali su poslodavci iz Zeničko-dobojskog kantona (24,01%), zatim iz Tuzlanskog (16,67%), Unsko-sanskog (13,77%) i Kantona Sarajevo (12,71%);
Prema stručnoj spremi, poslodavci su iskazali najveće potrebe za radnicima sa srednjom stručnom spremom III stepena (KV), i to 46%, slijedi tražnja za radnicima srednje stručne spreme IV stepena (SSS) 23%, te za radnicima visoke stručne spreme (VSS) 16%.
Prema iskazanim potrebama u okviru istraživanja najtraženija zanimanja III i IV stepena srednje stručne spreme u 2020. godinu su: šivač, krojač i tekstilni radnik; konobar; vozač; prodavač – trgovac; kuhar; obućar-šivač obuće; zidar; stolar; bravar; hidroizolater; armirač; zavarivač; tesar; mašinski tehničar i rukovalac građevinskim mašinama.
Najtraženija zanimanja visoke stručne spreme u 2020. godinu prema iskazanim potrebama i procjenama anketiranih poslodavaca su: mašinski inžinjer; ekonomista; programer-informatičar; građevinski inžinjer; magistar farmacije; inžinjer hemije; pravnik; arhitekt; novinar; inžinjer metalurgije i veterinar.
Kao razloge nedostatka radnika određenih profila zanimanja, kada je riječ o društvenim faktorima, na skali od 1 do 5, poslodavci ističu visoka izdvajanja za poreze i doprinose (prosječna ocjena 3,05). A kada je riječ o faktorima koji se odnose na pojedinca, najveći broj poslodavaca kao razlog nedostatka radnika navodi nedostatak potrebnih kvalifikacija i stručnih vještina (3,58), te nedostatak potrebnog radnog iskustva (3,38), nedostatak specifičnog stručnog znanja (3.06), te nespremnost kandidata da prihvati ponuđenu platu (2.52).
Nezadovoljstvo kvalitetom kvalifikacije, stručnim znanjem i vještinama kandidata za zapošljavanje prilikom anketiranja iskazalo je 66,70% poslodavaca. Poslodavci su najveće nezadovoljstvo iskazali nedostatkom praktičnog rada u toku obrazovanja (17,52%), a 12,68% poslodavaca smatra da stečene kvalifikacije kandidata za radna mjesta ne odgovaraju realnim potrebama tržišta rada.
Također, 34,75% anketiranih poslodavaca je istaklo da je spremno ponuditi i osigurati uslove za praktičnu nastavu za učenike i studente, s tim da je 36,18% spremno izdvojiti naknadu za učenike ili studente do 100 KM, 29,94% od 100 do 200 KM, 14,14% od 200 do 300 KM i 19,74% naknadu veću od 300 KM, i to najvećim dijelom za sljedeća zanimanja: konobar, kuhar, automehaničar, bravar, administrativni radnik, prodavač, mašinski tehničar, autoelektričar, zidar, ekonomski tehničar, mašinski inženjer i dr.
Kada je u pitanju modalitet – način traženja novih radnika i posredovanja u zapošljavanju, uz mogućnost izbora više opcija, anketirani poslodavci su naveli da nove zaposlenike najčešće traže putem ličnih kontakata (81%), 45% koristi usluge javnih službi za zapošljavanje u vidu posredovanja u zapošljavanju, a značajan je broj i onih koji koriste sredstva javnog informisanja (31%) ili web stranicu firme (27%).
Vezano za saradnju sa javnim službama za zapošljavanje, 28% anketiranih poslodavaca je istaklo da saradnju ostvaruju u okviru učešća u realizaciji programa sufinansiranja zapošljavanja, zatim kroz oglašavanje radnih mjesta (22%) i kroz informisanje o radnoj snazi (22%), dok je usluge posredovanja u zapošljavanju potrebnog profila radne snage koristilo 17,91% anketiranih poslodavaca.
U narednom periodu planirano je organizovanje dodatnog istraživanja manjeg formata o posljedicama pandemije u kontekstu potreba za radnicima i očuvanja radnih mjesta, a čiji bi rezultati trebali poslužiti za kreiranje odgovarajućih mjera na tržištu rada.
Cjelovit tekst Informacije o analizi potreba i kretanja na tržištu rada u Federaciji BiH možete pregledati na sljedećem linku:
http://fzzz.ba/ckFinderFiles/files/Informacija%20o%20analizi%20potreba%20i%20kretanjima%20na%20tr%C5%BEi%C5%A1tu%20rada%20u%20FBiH%202019-2020.pdf